Što ili koji je problem s alkoholom i adolescentima sportašima ?
Mnogi će pričati o tome kako utječe na sportaša ali zašto, kako se sve to dogodi?
Unatoč nedavno uočenom padu u prevalenciji konzumacije alkohola među adolescentima (Inchley et al., 2018.), alkohol ostaje najčešće korištena tvar u ovoj populaciji. Više od 50% 15-godišnjih europskih učenika pilo je alkohol barem jednom tijekom života, a 35% prijavilo je epizodno opijanje u teškim količinama u proteklom mjesecu (ESPAD Group, 2016.).
U adolescenciji je konzumacija alkohola značajan čimbenik rizika za namjerne i nenamjerne prometne i neprometne ozljede (De Looze i sur., 2012.; Cremonte & Cherpitel, 2014.). Štoviše, može promijeniti zdrav razvoj mozga. Promjene u strukturama sive i bijele tvari mozga te aberacije u moždanoj aktivnosti opažene su kod adolescenata koji povremeno piju (Squeglia, Jacobus & Tapert, 2014.) i rezultiraju lošijim motoričkim, kognitivnim, emocionalnim i socijalnim funkcioniranjem.
Koji je problem s alkoholom među mladima koji se bave sportom?
Bavljenje sportom zdrav je i pozitivan način provođenja slobodnog vremena te stoga može biti učinkovito sredstvo za rješavanje problema u ponašanju djece i adolescenata (Loprinzi i sur. 2012.). Međutim, biti član sportskog kluba također može generirati negativne ishode koji se tiču npr. konzumacija alkohola i droga. Autori sustavnih pregleda i meta-analiza (Lisha & Sussman, 2010.; Diehl i sur. 2012.; Kwan i sur. 2014., Walczak i sur., 2020.) posljedično zaključuju da su dokazi za pozitivnu korelaciju između konzumacije alkohola i sporta puno jači, nego za zaštitnu vrijednost sportskih aktivnosti u pogledu upotrebe alkohola. To znači da sama tjelesna aktivnost nije dovoljna za prevenciju adolescenata od konzumacije alkohola. Podaci istraživanja pokazuju da je potrebno učiniti više kako bi se poboljšala zaštitna uloga.
Iako se sudjelovanje u sportskim aktivnostima preporučuje kao važan alat za razvoj mladih i smanjenje rizičnog ponašanja, prethodna su istraživanja pokazala da bavljenje sportom izravno povećava konzumaciju alkohola među mladima. Pa kako sad to 🤔?
Nasuprot tome, viša razina samopoštovanja značajno smanjuje ponašanje pri konzumiranju alkohola. Nalazi upućuju na to da, iako mladi koji su često uključeni u sport i tjelesne aktivnosti imaju povećanu konzumaciju alkohola, viša razina samopoštovanja neutralizira ovaj učinak.
Tako mladi s niskim samopoštovanjem vjerojatnije će se uključiti u delinkventna ponašanja (uključujući konzumaciju alkohola).
Iz ovoga je vrlo jasna i važna uloga trenera pogotovo mlađih dobnih kategorija da grade samopouzdanje kod sportaša možda i više nego rezultat, možemo reći da je jedna od “poslijedica” samopouzdanja na koncu i pozitivan sportski rezultat, kojem se česti slijepo teži.
No naravno puno je više neposrednih čimbenika koji se trebaju sagraditi ili bolje reci postaviti na putu do uspjeha a jedan od vrlo važnih je samopouzdanje.
Treneri gradite samopouzdanje ako želite igrača na duge staze i stabilnog, uspješnog pojedinca u društvu.